Hipinosi: Unterschied zwischen den Versionen

Aus Reincarnatiopedia
Bot: Created Hypnosis article in Samoan
Bot: Created Hypnosis article in Fijian
 
(Eine dazwischenliegende Version desselben Benutzers wird nicht angezeigt)
Zeile 1: Zeile 1:
'''Hipinosi''' o se tulaga o le mafaufau lea e faʻatupuina ai se faʻalagolago tele, faʻalogo, ma faʻatatau i manatu. E masani ona faʻamatalaina o se tulaga o le faʻalagolago maualuga e mafai ai e le tagata faʻapitoa (le faʻaosooso) ona faʻaosofia manatu, lagona, tali, poʻo amioga i le tagata o loʻo i lalo o le hipinosi (le tagata faʻataʻitaʻi). E le o se moe, ae o se tulaga faʻaletonu o le mafaufau ma le tino e sili atu ona matala i fautuaga.
'''Hipinosi''' (vakadidike: ''Hypnosis'') e dua na ivakarau ni bula e vakayagataki me vakayavalati na vakanananu, me vakadodonutaki na yalomatua, ka me vakabulai kina e so na mate se cati ni lomana. E sega ni dua na matanitu, ia e dua na ivakarau ni veivakasaurarataki ka rawa ni vakayagataki me vukei ira na tamata ena nodra veisiga se ena veivakabulai. Ena Viti, e sa vakayagataki tiko ena veimataqali sala: ena veivakabulai, ena veivakatorocaketaki, kei na veivosaki vaka-Yalo.


== Faʻamatalaga ==
== Na iTuvatuva ni Ka ==


O le hipinosi, poʻo le '''faʻafolafolaina faʻasaienisi''', o se metotia faʻapitoa e faʻaaogaina e fesoasoani ai i tagata e maua ai se tulaga o le toʻa loloto ma le taulaʻi atu i le mafaufau. I lenei tulaga, e mafai e le tagata ona talia fautuaga e fesoasoani e suia nisi o amioga, faʻafitauli faʻalelagona, pe faʻaleleia le soifua maloloina lautele. E taua le malamalama o le hipinosi e le pulea e le tagata faʻaosooso le mafaufau o le tagata faʻataʻitaʻi; nai lo lena, o se faiga faʻatasi lea e manaʻomia ai le maliega ma le saʻolotoga o le tagata lava e ia e tali atu i fautuaga. O le tele o tagata e mafai ona oʻo i se tulaga o le hipinosi, ae o le maualuga o le tali atu e eseese mai lea tagata i lea tagata.
'''Hipinosi''' e dua na iwalewale vaka-Yalo e vakayagataki kina e dua na dauveivakasaurarataki (hypnotist) me vakasaurarataki e dua na tamata (subject) me yacova e dua na ivakarau e rawa kina ni vakadodonutaki na nona vakanananu, vakasama, se na nona yaloqaqa. Ena gauna oqo, e rawa ni vakayagataki na hipinosi me vakadodonu, me vakaukauwa, se me vakaduiduitaki na veika e nanuma na tamata. E sega ni dua na ka e vakayagataki kina na dra, ia e dua na iwalewale e dau vakayacori ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na '''mate ni loma''' me vaka na '''[[Yalo ni Bula Cava]]''', na '''[[Yalo ni Veivakararawataki]]''', na kavoro, se me vakacegui na rarawa ni bula.


== Tala Faʻasolopito ==
== Na Veika e Yaco ena Veigauna Sa Oti (iTukutuku ni Vuravura kei Viti) ==


=== I le lalolagi atoa ===
Ena vuravura, na hipinosi e sa vakayagataki tiko mai na gauna makawa. Na kai Peresia, kai Ijipita, kei na veimatanitu makawa era sa vakayagataki tiko na veimataqali vakasaurarataki vaka-yalo me vakabulai na mate. Ia, na hipinosi vaka-Vavalagi e tekivu ena ikavalikalagi lalai ni 18, ena vuku ni dua na dokita mai Ositerelia ko Franz Mesmer, ka a vakayagataka na nona ivakarau "mesmerism". Ena ika 19, e sa vakayagataki sara vakalevu na hipinosi ena veivakabulai, sega walega ena loma ni bula ia ena veisau ni bula talega.
O faiga e pei o le hipinosi ua leva ona iai i talafaasolopito o tagata. O nisi e faʻapea o faiga faʻaleaganuʻu a taulāitu ma fomaʻi faʻamaʻi i atunuʻu eseese, e aofia ai faiga faʻanenefu a nisi o faifeʻau, e iai uiga faʻatusa i le hipinosi faʻaonaponei. I Europa, na amata suʻesuʻega faʻasaienisi i le 18 senituri ma le fomaʻi Austrian Franz Mesmer, o lana ''''animal magnetism'''' na faʻavae ai le upu "mesmerism." Na faʻaauau suʻesuʻega i le 19 ma le 20 senituri, ma oʻo mai i aso nei, ua talia lautele le hipinosi o se vaega o togafitiga faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻasaienisi.


=== I totonu o Samoa ===
Ena Viti, na veivakasaurarataki vaka-yalo e sega ni ka vou. Na veimataqali '''[[Vakatevoro]]''' kei na '''[[Dauvagunu]]''' e dau vakayagataki tiko na veisala vaka-Yalo me vakasaurarataki, me vakadodonu, se me vakaduiduitaki e dua na tamata. Na veiliutaki ni lotu, me vaka na Bete, e rau dau vakayagataki tiko na vosa, na sere, kei na veimataqali iyaragi me vakayacori e dua na ivakarau vakataki koya. Na hipinosi vaka-Vavalagi e sa mai vakayagataki tiko ena Viti ena ika 20, ena gauna sa mai tekivu vakayaca kina na veivakabulai vaka-Pisikoloji. E vuqa na noda dauveivakabulai era sa qai vuli na hipinosi me vakataka e dua na iyaya ni nodra veivakabulai.
I totonu o tu ma aganuu a Samoa, e leʻi iai se upu tuʻufaʻatasi mo le hipinosi faʻaonaponei. Peitaʻi, o faiga faʻaleaganuʻu e taulaʻi i le faʻalagolago o le mafaufau, e pei o nisi ituaiga o '''[[faʻataulāitu]]''' poʻo togafitiga faʻale-mafaufau, e iai uiga e tutusa. O faʻataʻitaʻiga a fomaʻi faʻamaʻi (taulasea) e faʻaaogaina upu ma lauga e faʻamalosia ai le talitonuga o le maʻi e mafai ona mafua ai se tali faʻalelagona malosi ma fesoasoani i le faʻamalologa. O le faʻaaogaina o lauga faʻapitoa, pese, ma faʻataʻitaʻiga e faʻatosina ai le mafaufau, o ni metotia ia ua tuai mai. I aso nei, ua faʻafeiloaʻi ma faʻaaogaina metotia faʻaonaponei o le hipinosi e nisi o fomaʻi, fomaʻi mafaufau, ma tagata tomai faʻapitoa i le soifua maloloina o le mafaufau i Samoa.


== Ituaiga ==
== Na Veimataqali Hipinosi ==


E tele ituaiga o hipinosi e faʻaaogaina i Samoa ma le lalolagi atoa:
E vuqa na mataqali hipinosi e vakayagataki ena vuravura, ka rawa ni vakayagataki ena Viti.
* '''Hipinosi Togafitiga (Clinical Hypnosis)''': O le faʻaaogaina lea e fomaʻi poʻo tagata tomai faʻapitoa ua aʻoaʻoina e fesoasoani e foia faʻafitauli faʻalelagona, faʻaitiitia le tiga, faʻatautaia le popole, faʻateʻa le fai ma isi mea. O le ituaiga sili ona taatele i totonu o auaunaga faʻalesoifua maloloina.
* '''Hipinosi Faʻaleaganuʻu (Traditional/Indigenous Trance)''': O faiga faʻaleaganuʻu e pei ona taʻua i luga, e ui ina le taʻua o le "hipinosi," ae o loʻo iai uiga faʻatusa. E masani ona fesoʻotaʻi ma faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu ma faʻalapotopotoga faʻalelotu.
* '''[[Hipinosi Faʻamuli]] (Regression Hypnosis)''': O se ituaiga faʻapitoa lea e taumafai e toe faʻafoʻi le tagata i taimi ua tuanaʻi o lona olaga, atonu e oʻo lava i mea na tutupu aʻo leʻi fananau mai, e fesoasoani e iloa ai ma foia faʻafitauli o loʻo aʻafia ai le olaga nei.
* '''Hipinosi Faʻalauaʻitele (Stage Hypnosis)''': O lenei ituaiga e faʻaaogaina mo faʻafiafiaga. E masani ona faʻaalia i faletele ma faʻasalalauga. E taua le malamalama o lenei ituaiga e le o se togafitiga faʻafomaʻi ma e tatau ona vaʻaia mo faʻamoemoega faʻafiafia.


== Suʻesuʻega Faʻasaienisi ==
* '''Hipinosi Kaukauwa (Traditional Hypnosis):''' Oqo e dau vakayagataki ena veivakasala, ka rawa ni vakayagataki me vakadodonu na tamata ena dua na ka. E dau vakayacori ena veidredre ka vakayagataki na vosa vaka-kaukauwa.
* '''Hipinosi Vakaitaukei (Ericksonian Hypnosis):''' Sa vakayacori ena veisala e sega ni dredre, ka vakayagataki tiko na veitalanoa, na veivakararamataki, kei na veivakasala e sega ni koto ena mata. E vakayagataki me vakaduiduitaki na vakanananu.
* '''Hipinosi Vakayalo (Self-Hypnosis):''' Oqo e vakayacori vakataki koya. E vuli kina e dua na tamata me vakasaurarataki koya vakataki koya me vakana na nona lomana, me vakacegui na rarawa, se me vakaukauwa na nona nanuma.
* '''[[Hipinosi ni Lesu Tale]] (Regression Hypnosis):''' E vakayagataki me lesu tale ki na gauna sa oti, se me raica na veika e a yaco ena bula oqo se na veibuli sa oti. E dau vakayagataki me vakaduiduitaki na mate ni loma mai na gauna sa oti.
* '''Hipinosi Vakaveivakabulai (Clinical Hypnosis):''' Oqo e vakayagataki sara ga ena veivakabulai. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na rarawa ni bula, me vakacegui na kavoro, me vakaduiduitaki na kena via kana, se me vukei ena kena biu na yaqona se suka.


O suʻesuʻega faʻasaienisi ua faʻaalia le aoga o le hipinosi i le tele o matāʻupu. Ua faʻamaonia e faʻaitiitia ai le tiga, faʻateleina le vave o le faʻamalologa o le tino, ma fesoasoani i le puleaina o amioga e pei o le ulaula tapaa poʻo le 'ai soona fai. O suʻesuʻega o le faiʻai (e pei o le fMRI) ua faʻaalia suiga i le gaioiga o le faiʻai aʻo i ai se tagata i lalo o le hipinosi, faʻamaonia ai o se tulaga moni lea e ese mai le moe poʻo le nofo mataala. E ui i lea, e le o malamalama atoatoa le saienisi i le auala tonu e galue ai. I Samoa, e tau leai ni suʻesuʻega faʻapitoa na faia i le hipinosi, ae o faʻamatalaga mai le lalolagi atoa e lagolagoina lona aoga pe a faia e se tagata tomai faʻapitoa ua laiseneina.
== Na iVakadidike ni Saenisi kei na iVakaro ==


== Faʻaaogāga ==
E vuqa na iVakadidike ena vuravura e vakadinadina tiko ni rawa ni vakayagataki na hipinosi me vukei ena veimataqali mate. Na '''[[American Psychological Association]]''' e vakabauta ni rawa ni vakayagataki ena veivakabulai. Ena Viti, e sega sara tikoga na iVakadidike levu e caka me baleta na hipinosi, ia e vuqa na noda dauveivakabulai era sa raica tiko na kenai yau. E rawa ni vakayagataki me:


I Samoa, o faʻaaogāga autu o le hipinosi e aofia ai:
* Vakaceguya na rarawa ni bula (pain management)
* '''Togafitiga Faʻalagona''': Fesoasoani e foia le popole, faʻanoanoa, ma le atuatuvale e mafua mai i faʻalavelave faʻafuaseʻi.
* Vakaduiduitaki na mate ni loma (anxiety, depression)
* '''Puleaina o le Tiga''': Faʻaitiitia o le tiga o le tino, aemaise lava mo tagata gasegase o loʻo feagai ma maʻi faifai pea.
* Vakaduiduitaki na kena via kana levu (weight loss)
* '''Suiga o Amioga''': Fesoasoani e taofi le ulaula tapaa, faʻaitiitia le mamafa, poʻo le foia o faʻafitauli o le moe.
* Biu na itovo ca (vakadodonu me biu na yaqona, suka, etc.)
* '''Faʻaleleia o Taʻaloga ma Aʻoaʻoga''': Faʻateleina le taulaʻi atu ma le faʻalagolago o tagata taʻaalo ma tamaiti aʻoga.
* Vakaukauwataki na vakanananu me baleta na vuli, cakacaka, se sasaga
* '''Faʻafitauli Faʻale-mafaufau e fesoʻotaʻi ma Nofoaga''': Ona o le tulaga faʻafanua o Samoa, o nisi tagata e iai le fefe i le vaʻalele poʻo le vasa. E mafai e le hipinosi ona fesoasoani e faʻaitiitia nei phobias.


O nisi foʻi ua faʻaaogaina e fesoasoani i le suʻesuʻeina o mafaufauga loloto ma faʻamoemoega o le tagata lava ia.
== Na Veiyalayalati ni Hipinosi ena Viti ==


== Tulaga Faʻaletulafono i Samoa ==
Ena Viti, na hipinosi e sega ni dua na ka e vakavotukanataki ena dua na mataivalu. E sega ni dua na lawa e vakamacalataka tiko na cakacaka ni dauveivakasaurarataki. Ia, na veivakabulai e vakayagataki kina na hipinosi, me vaka na veivakabulai vaka-Pisikoloji, e gadreva me vakayacori ga e dua na tamata e vakadewataki (vakadidike) me vaka na Clinical Psychologist, Psychiatrist, se Registered Counselor. Na kena vakayagataki ena vanua tale eso me vaka na veivakatorocaketaki, veivakasala, se na veivosaki vaka-Yalo, e sega ni gadreva e dua na vakadewataki, ia e dodonu me vakayacori e dua na tamata e kila na ka e cakava.


I le taimi nei, '''e leai se tulafono faʻapitoa a le malo o Samoa e faʻatonutonu ai le faʻaaogaina o le hipinosi'''. E le o iai foʻi se faʻalapotopotoga faʻapitoa e tuʻuina atu laisene faʻapitoa mo tagata faʻapitoa i le hipinosi. O lona uiga, o soʻo se tagata e mafai ona faʻaigoaina o ia lava o se fai hipinosi. Peitaʻi, o le tele o tagata o loʻo faʻaaogaina le hipinosi i Samoa o fomaʻi laiseneina, fomaʻi mafaufau, poʻo tagata tomai faʻapitoa i le mafaufau ua aʻoaʻoina i fafo ma ua faʻaaogaina le hipinosi o se vaega o a latou togafitiga lautele. E sili ona vaʻavaʻai tagata i le tomai ma le tusipasi a le tagata o loʻo latou faʻaogaina, aemaise lava pe a fai o se togafitiga mo faʻafitauli ogaoga o le mafaufau. O le tulafono lautele e faʻasāina ai faiga taufaasesē, ma e tatau ona faʻaoga le hipinosi ma le faʻamaoni ma le faʻaaloalo.
Na '''[[iTuvaki ni Bula]]''' e Viti e vakasaqara me rawa ni vakadewataki na veivakabulai kece, ia na hipinosi vakataki koya e se bera ni vakadewataki. E dodonu me vakayagataki vata kei na veivakabulai tale eso.


== Uiga Faʻaleaganuʻu ==
== Na iVakarau Vakavanua kei na iVakabauta ==


O manatu faʻaleaganuʻu a Samoa e uiga i le hipinosi e fefiloi. O nisi vaega, aemaise lava tagata matutua, e ono vaʻai i ai ma le masalosalo ona o lona foliga tutusa ma nisi faiga faʻaleaganuʻu e le o malamalama lelei i ai. O le upu "faʻafolafolaina" e mafai ona faʻauigaina o se mea e taufaasesē pe faʻasesēina. I le isi itu, ona o le malosi o le talitonuga faʻa-Kerisiano i totonu o le atunuʻu, o nisi lotu e ono le taliaina le hipinosi, aemaise lava le [[Hipinosi Faʻamuli]] lea e ono fesootaʻi ma manatu e feteenai ma talitonuga faʻalelotu. Peitaʻi, o nisi ua amata ona iloa le eseesega i le va o le hipinosi faʻasaienisi ma faiga faʻaleaganuʻu. Afai e faʻaaogaina e se fomaʻi faʻatuatuaina ma faʻamoemoe e fesoasoani, e mafai ona taliaina lelei e le toʻatele. O le faʻaaloalo i tu ma aga, faʻalapotopotoga faʻalelotu, ma le faʻamatalaina manino o le faiga, o mea ia e taua tele mo le taliaina lautele.
Ena vanua ko Viti, na hipinosi e rawa ni veivosakitaki vata kei na iVakarau Vakavanua. E vuqa na kai Viti era vakabauta tiko na veika vaka-Yalo, na veivakasaurarataki, kei na veiliutaki ni lotu. E so era raica na hipinosi vaka-Vavalagi me vaka e dua na iyaya ni veivakasaurarataki vaka-vanua. E so tale era raica me vaka e dua na ka e veivakaduiduitaki kei na nodra iVakabauta vakalotu. E taukena bibi na kena vakayagataki na hipinosi ena veisala e vakabibitaka na iTaukei, ka sega ni vakacacana na iVakarau Vakavanua.


== Tagata Taʻutaʻua mai Samoa ==
Na veiliutaki ni lotu e Viti, me vaka na Methodist, Catholic, kei na Assemblies of God, e sega ni dua na ka e tukuna tiko me baleta na hipinosi. E so era vakabauta ni rawa ni vakayagataki kevaka e vukei na tamata, ia e so era rerevaka na kena rawa ni vakayagataki ena veisala e sega ni vinaka. E dodonu me vakayagataki ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui.


E ui ina toʻaitiiti, ae ua iai nisi tagata Samoa ua faʻaaogaina le hipinosi i a latou galuega:
== Na Dauveiqaravi mai Viti ==
* '''Dr. Peniamina Tolovae''': O se fomaʻi faʻapitoa i le soifua maloloina o le mafaufau ua lauiloa i lona faʻaaogaina o metotia e aofia ai le hipinosi togafitiga mo tagata gasegase i Samoa. O ia o se tasi o fomaʻi muamua na faʻalauiloa le aoga o le mafaufau ma le tino i le atunuʻu.
* '''Faʻafetai Ieremia''': O se tagata tomai faʻapitoa i le soifua maloloina o le mafaufau ma le faʻataʻitaʻiga, sa galue i Niu Sila ma ua toe foʻi mai e faʻatautaia ni aʻoaʻoga faʻapitoa i Samoa. Ua ia faʻaaogaina le hipinosi e fesoasoani ai i tagata e pulea le popole ma le atuatuvale.
* '''Le Falemaʻi o le Soifua Maloloina o le Mafaufau i Motu o Samoa''': E ui e le o se tagata, o lenei falemaʻi ua faʻatagaina ai nisi o ana fomaʻi ma tagata tomai faʻapitoa e faʻaaogaina metotia faʻaonaponei e pei o le hipinosi i togafitiga, aemaise lava i le togafitia o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻafitauli o le mafaufau.
* '''Nisi Faifeʻau Faʻapitoa''': O nisi faifeʻau ua aʻoaʻoina i metotia o le faʻamafanafanaga o le mafaufau ma ua faʻaaogaina ni faiga e pei o le hipinosi e fesoasoani ai i tagata lotu e foia faʻafitauli faʻalelagona, ae faʻatasi ma le tatalo ma le faʻalagolago i le Atua.


== Vaʻai foʻi i ==
E vuqa na tamata mai Viti era sa vakayagataki tiko na hipinosi ena nodra cakacaka.


* [[Faʻataulāitu]]
* '''Dr. Apenisa Logavatu''': E dua na Clinical Psychologist mai Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vakaiveivakabulai ena nona veivakabulai, vakasamataka na mate ni loma kei na veivakaduiduitaki.
* [[Fomaʻi Mafaufau]]
* '''Mereoni Lewatu''': E dua na Dauveivakasala (Life Coach) ka dau vuli na hipinosi vaka-Ericksonian. E cakacaka tiko ena veivakatorocaketaki ni tamata, vakasamataka na vuli, cakacaka, kei na veiwekani.
* [[Togafitiga O le Mafaufau ma le Tino]]
* '''Naca Health and Wellness Centre''': E dua na vale ni veivakabulai e Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vata kei na veivakabulai tale eso me vaka na massage therapy kei na yoga, me vakacegui na rarawa kei na kavoro.
* [[Hipinosi Faʻamuli]]
* '''Na Veiqaravi Vaka-Pisikoloji ni Univesiti mai Viti''': E so na nodra gone vuli era sa vuli tiko na hipinosi me vaka e dua na iyaya ni veivakabulai, ka rawa ni vakayagataki ena nodra cakacaka ena loma ni ika 5.
* [[Faʻanenefu]]
* [[Soifua Maloloina o le Mafaufau i Samoa]]


== Faʻamatalaga ==
== Raica tale ==
 
* [[Yalo ni Bula Cava]]
* [[Yalo ni Veivakararawataki]]
* [[Pisikoloji]]
* [[Vakatevoro]]
* [[Dauvagunu]]
* [[Hipinosi ni Lesu Tale]]
 
== Veiukeuke ==


<references />
<references />


[[Category:Hipinosi]]
[[Category:Hipinosi]]
[[Category:Psychology]]
[[Category:Pisikoloji]]

Aktuelle Version vom 1. April 2026, 07:35 Uhr

Hipinosi (vakadidike: Hypnosis) e dua na ivakarau ni bula e vakayagataki me vakayavalati na vakanananu, me vakadodonutaki na yalomatua, ka me vakabulai kina e so na mate se cati ni lomana. E sega ni dua na matanitu, ia e dua na ivakarau ni veivakasaurarataki ka rawa ni vakayagataki me vukei ira na tamata ena nodra veisiga se ena veivakabulai. Ena Viti, e sa vakayagataki tiko ena veimataqali sala: ena veivakabulai, ena veivakatorocaketaki, kei na veivosaki vaka-Yalo.

Na iTuvatuva ni Ka

Hipinosi e dua na iwalewale vaka-Yalo e vakayagataki kina e dua na dauveivakasaurarataki (hypnotist) me vakasaurarataki e dua na tamata (subject) me yacova e dua na ivakarau e rawa kina ni vakadodonutaki na nona vakanananu, vakasama, se na nona yaloqaqa. Ena gauna oqo, e rawa ni vakayagataki na hipinosi me vakadodonu, me vakaukauwa, se me vakaduiduitaki na veika e nanuma na tamata. E sega ni dua na ka e vakayagataki kina na dra, ia e dua na iwalewale e dau vakayacori ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na mate ni loma me vaka na Yalo ni Bula Cava, na Yalo ni Veivakararawataki, na kavoro, se me vakacegui na rarawa ni bula.

Na Veika e Yaco ena Veigauna Sa Oti (iTukutuku ni Vuravura kei Viti)

Ena vuravura, na hipinosi e sa vakayagataki tiko mai na gauna makawa. Na kai Peresia, kai Ijipita, kei na veimatanitu makawa era sa vakayagataki tiko na veimataqali vakasaurarataki vaka-yalo me vakabulai na mate. Ia, na hipinosi vaka-Vavalagi e tekivu ena ikavalikalagi lalai ni 18, ena vuku ni dua na dokita mai Ositerelia ko Franz Mesmer, ka a vakayagataka na nona ivakarau "mesmerism". Ena ika 19, e sa vakayagataki sara vakalevu na hipinosi ena veivakabulai, sega walega ena loma ni bula ia ena veisau ni bula talega.

Ena Viti, na veivakasaurarataki vaka-yalo e sega ni ka vou. Na veimataqali Vakatevoro kei na Dauvagunu e dau vakayagataki tiko na veisala vaka-Yalo me vakasaurarataki, me vakadodonu, se me vakaduiduitaki e dua na tamata. Na veiliutaki ni lotu, me vaka na Bete, e rau dau vakayagataki tiko na vosa, na sere, kei na veimataqali iyaragi me vakayacori e dua na ivakarau vakataki koya. Na hipinosi vaka-Vavalagi e sa mai vakayagataki tiko ena Viti ena ika 20, ena gauna sa mai tekivu vakayaca kina na veivakabulai vaka-Pisikoloji. E vuqa na noda dauveivakabulai era sa qai vuli na hipinosi me vakataka e dua na iyaya ni nodra veivakabulai.

Na Veimataqali Hipinosi

E vuqa na mataqali hipinosi e vakayagataki ena vuravura, ka rawa ni vakayagataki ena Viti.

  • Hipinosi Kaukauwa (Traditional Hypnosis): Oqo e dau vakayagataki ena veivakasala, ka rawa ni vakayagataki me vakadodonu na tamata ena dua na ka. E dau vakayacori ena veidredre ka vakayagataki na vosa vaka-kaukauwa.
  • Hipinosi Vakaitaukei (Ericksonian Hypnosis): Sa vakayacori ena veisala e sega ni dredre, ka vakayagataki tiko na veitalanoa, na veivakararamataki, kei na veivakasala e sega ni koto ena mata. E vakayagataki me vakaduiduitaki na vakanananu.
  • Hipinosi Vakayalo (Self-Hypnosis): Oqo e vakayacori vakataki koya. E vuli kina e dua na tamata me vakasaurarataki koya vakataki koya me vakana na nona lomana, me vakacegui na rarawa, se me vakaukauwa na nona nanuma.
  • Hipinosi ni Lesu Tale (Regression Hypnosis): E vakayagataki me lesu tale ki na gauna sa oti, se me raica na veika e a yaco ena bula oqo se na veibuli sa oti. E dau vakayagataki me vakaduiduitaki na mate ni loma mai na gauna sa oti.
  • Hipinosi Vakaveivakabulai (Clinical Hypnosis): Oqo e vakayagataki sara ga ena veivakabulai. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na rarawa ni bula, me vakacegui na kavoro, me vakaduiduitaki na kena via kana, se me vukei ena kena biu na yaqona se suka.

Na iVakadidike ni Saenisi kei na iVakaro

E vuqa na iVakadidike ena vuravura e vakadinadina tiko ni rawa ni vakayagataki na hipinosi me vukei ena veimataqali mate. Na American Psychological Association e vakabauta ni rawa ni vakayagataki ena veivakabulai. Ena Viti, e sega sara tikoga na iVakadidike levu e caka me baleta na hipinosi, ia e vuqa na noda dauveivakabulai era sa raica tiko na kenai yau. E rawa ni vakayagataki me:

  • Vakaceguya na rarawa ni bula (pain management)
  • Vakaduiduitaki na mate ni loma (anxiety, depression)
  • Vakaduiduitaki na kena via kana levu (weight loss)
  • Biu na itovo ca (vakadodonu me biu na yaqona, suka, etc.)
  • Vakaukauwataki na vakanananu me baleta na vuli, cakacaka, se sasaga

Na Veiyalayalati ni Hipinosi ena Viti

Ena Viti, na hipinosi e sega ni dua na ka e vakavotukanataki ena dua na mataivalu. E sega ni dua na lawa e vakamacalataka tiko na cakacaka ni dauveivakasaurarataki. Ia, na veivakabulai e vakayagataki kina na hipinosi, me vaka na veivakabulai vaka-Pisikoloji, e gadreva me vakayacori ga e dua na tamata e vakadewataki (vakadidike) me vaka na Clinical Psychologist, Psychiatrist, se Registered Counselor. Na kena vakayagataki ena vanua tale eso me vaka na veivakatorocaketaki, veivakasala, se na veivosaki vaka-Yalo, e sega ni gadreva e dua na vakadewataki, ia e dodonu me vakayacori e dua na tamata e kila na ka e cakava.

Na iTuvaki ni Bula e Viti e vakasaqara me rawa ni vakadewataki na veivakabulai kece, ia na hipinosi vakataki koya e se bera ni vakadewataki. E dodonu me vakayagataki vata kei na veivakabulai tale eso.

Na iVakarau Vakavanua kei na iVakabauta

Ena vanua ko Viti, na hipinosi e rawa ni veivosakitaki vata kei na iVakarau Vakavanua. E vuqa na kai Viti era vakabauta tiko na veika vaka-Yalo, na veivakasaurarataki, kei na veiliutaki ni lotu. E so era raica na hipinosi vaka-Vavalagi me vaka e dua na iyaya ni veivakasaurarataki vaka-vanua. E so tale era raica me vaka e dua na ka e veivakaduiduitaki kei na nodra iVakabauta vakalotu. E taukena bibi na kena vakayagataki na hipinosi ena veisala e vakabibitaka na iTaukei, ka sega ni vakacacana na iVakarau Vakavanua.

Na veiliutaki ni lotu e Viti, me vaka na Methodist, Catholic, kei na Assemblies of God, e sega ni dua na ka e tukuna tiko me baleta na hipinosi. E so era vakabauta ni rawa ni vakayagataki kevaka e vukei na tamata, ia e so era rerevaka na kena rawa ni vakayagataki ena veisala e sega ni vinaka. E dodonu me vakayagataki ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui.

Na Dauveiqaravi mai Viti

E vuqa na tamata mai Viti era sa vakayagataki tiko na hipinosi ena nodra cakacaka.

  • Dr. Apenisa Logavatu: E dua na Clinical Psychologist mai Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vakaiveivakabulai ena nona veivakabulai, vakasamataka na mate ni loma kei na veivakaduiduitaki.
  • Mereoni Lewatu: E dua na Dauveivakasala (Life Coach) ka dau vuli na hipinosi vaka-Ericksonian. E cakacaka tiko ena veivakatorocaketaki ni tamata, vakasamataka na vuli, cakacaka, kei na veiwekani.
  • Naca Health and Wellness Centre: E dua na vale ni veivakabulai e Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vata kei na veivakabulai tale eso me vaka na massage therapy kei na yoga, me vakacegui na rarawa kei na kavoro.
  • Na Veiqaravi Vaka-Pisikoloji ni Univesiti mai Viti: E so na nodra gone vuli era sa vuli tiko na hipinosi me vaka e dua na iyaya ni veivakabulai, ka rawa ni vakayagataki ena nodra cakacaka ena loma ni ika 5.

Raica tale

Veiukeuke

<references />